Category Archives: Članci naših članova

Kolika količina gnojiva je potrebna bonsaiju?

GRANICE PRIHRANJIVANJA
Andy Walsh

UVOD

Ovaj članak je odgovor Andy Walsha na diskusiju Internet bonsai kluba o tome kako biljke podnose prihranjivanje. Hipoteza je bila da će biljka odgovoriti na sve veće količine gnojiva proizvodeći sve više korijena i vrhunski rast.

Pretpostavka: Više je bolje?

Ispravno je reći da će biljke iskoristiti sve potencijale koje tlo nudi. Iz toga možemo zaključiti, da će dodavanje više hranjiva, dovesti do većeg rasta. Većina ljudi je primijetila da biljke rastu bolje kada su prihranjene. Međutim, to nije tako.

Biljke se uvelike razlikuju u svojim odgovorima na hranjive tvari iz tla, što je uvjetovano svojstvenom stopom rasta,Evolution of a young plant vremenom trajanja njihovog razdoblja rasta, njihovoj starosti, vrsti korjenova sustava, te njihovoj sposobnosti da apsorbiraju hranjive tvari.

Biljke imaju različite stope rasta. Većina nas, koji uzgajamo različite vrste drveća, znamo da će neko drveće brže napredovati, dok će drugo biti sporije. Povećanje razine hranjivih tvari u tlu (gnojidba) neće promijeniti stopu rasta. Usporedite stopu rasta trolisnog javor sa stopom rasta šimšira. Ako se primjenjuju jednake količine gnojiva za oba drveta, koja su iste veličine i dobi, da li ćete dobiti isti rast kod oboje, odnosno, da li će oba asimilirati istu količinu hranjivih tvari i ugraditi ih u svoje strukture? Odgovor je ne. Šimšir će značajno zaostajati u rastu za trolisnim javorom.
Čak i drveće unutar istog roda ima bitno različite zahtjeve što se tiče hraniva, te će različito reagirati na razinu hranjivih tvari u tlu. Rast različitih vrsta borova tijekom sezone uvelike se razlikuje u količini rasta „svjećica“ i vremenu trajanja njihovog razdoblja rasta. Bijeli i Crveni bor će imati rast svjećica od 10 do 15 cm do travnja i nakon toga neće biti značajnog povećanja u rastu. Pinus echinata, Pinus elliottii i Pinus taeda će postići 15 cm također do travnja, ali će nastaviti sa rastom sve do listopada kada će doseći do 50, 60 i 90 cm u dužinu („Biokemija i fiziologija biljnih hormona“, Thomas Moore).P5200088

Poznato je kod bonsai uzgajivača da Pinus thunbergiana, japanski crni bor, ima stopu rasta značajno različitu od Pinus parviflora, japanskog bijelog bora. Ova dva bora nikada neće rasti po istoj stopi ili na isti način. Ne možete dobiti japanski bijeli bor da raste poput japanskog crnog bora. Dakle, čak i unutar istog roda, naći ćete različite odgovore na razinu gnojiva.

Učinci rasta na povećanu gnojidbu

Povećanje gnojidbe neće izazvati povećanje stope rasta. Odgovori mnogih vrsta biljaka na povećanu gnojidbu, dobro su već prostudirana, pogotovo kod poljoprivrednih kultura. Tu se javlja točka smanjivanja, ili prikladnije, povratno smanjivanje kako se aplicirano prihranjivanje povećava. U uvodu “Tlo i rast biljaka” od Donahuea et.al. postoji grafikon rasta biljaka kao odgovor na povećanu gnojidbu. Krivulja je sigmoidalna (” S ” oblika), više nego linearna. Postoji plato, dosegnuti vrh rasta biljke kao odgovor na povećano prihranjivanje, a zatim pad rasta kako prihranjivanje postaje sve veće, što ukazuje da stalno povećavanje gnojiva više šteti nego koristi. Donahue et.al. navodi: “Kako dodajemo sve više i više gnojiva,dobitak u prinosima od svakoga uzastopnog prirasta je sve manji i manji …Silazna krivulja, kako se pretjerano povećava gnojidba, tako se pojavljuje smanjenje prinosa zbog problema kao što je sol u tlu i neuravnoteženi rast biljke (što može povećati osjetljivost biljke na bolesti i pretjerani rast).”

Optimalne količine gnojiva

Čini se da je optimalan režim i količina gnojiva za svako stablo drugačija (varira od vrste do vrste drveta) i prekoračenje istog može biti štetno. Dr. Carl PA110028Whitcomb u “Proizvodnja biljaka u kontejnerima“ također upozorava na prekomjernu i neuravnoteženu primjenu gnojiva. On navodi: “optimalna razina hranjivih tvari potrebnih za biljku je vjerojatno ograničena, prije nego određena. Treba spomenuti da se skrivena …toksičnost može dogoditi puno prije nego se simptomi toksičnosti pojave.” U tekstu je prikazan i odgovor rasta biljke naspram krivulje gnojidbe.

Pročitao sam upozorenja o prekomjernoj primjeni gnojiva u svakom osvrtu koji imam na hranivima za biljke. Da ponovimo,osim što indirektno povećava rast, pretjerano povećavanje razine gnojiva može uzrokovati i probleme.

 

Sezonski rast

Biljake se također razlikuju po trajanju njihovog rasta. Neke biljke će pokazivati novi rast kontinuirano tijekom proljeća i ljeta,: kao što su juniperus i Hinoki čempres, a neke samo u proljeće,: kao što su bukva i Euonymous. Primjena velike količine gnojiva na sva četiri stabala može rezultirati većim rastom samo kod dva, u druga dva ne. Dodavanje visokih razina gnojiva tijekom cijelog ljeta je zasigurno nepotrebno, jer neće izazvati novi rast kod biljke.fertilizer

Zrelost biljke

Drveće se međusobno razlikuje i u sveukupnom rastu, ovisno o tome da li je biljka mlada ili stara. Fiziologija mladog drveća je drugačija nego kod starijeg drveća. Mlado drveće ima tendenciju rasti brže i kroz duži vremenski period. Neke sadnice udvostruče veličinu u godinu dana. Mnoga stara stabla će krenuti sa malom količinom novog rasta u proljeće i stati sa rastom sredinom ljeta i zapravo uči u status mirovanja. Starija stabala definitivno moraju usporiti. Očito, stablo koje se udvostručuje u veličini svake godine će biti nevjerojatno veliko, ako nastavi tako iz godine u godinu. Dodavanjem gnojiva u tlo nećemo postići da staro drvo, koje je krenulo u mirovanje, krene u obrnutom smjeru i počne ponovno rasti. Količina i vrijeme gnojidbe će biti sasvim drugačija kod starijih stabala nego kod nezrelih i mladih stabala i samo podizanje razine hranjivih tvari u tlu neće to promijeniti.

Sposobnost apsorpcije prema vrstama drveća

Korijenje biljaka se također bitno razlikuje u njihovoj sposobnosti da apsorbiraju različite hranjive tvari iz tla. Na primjer, sposobnost apsorpcije magnezija kod neke biljke može biti 60 puta veća za razliku od druge. (“Russellovi uvjeti tla i rast biljaka“) To je ogromna razlika. Jedni će ga upiti, a drugi će ga ugušiti. Na sposobnost apsorpcije jednog sastojka hraniva može negativno utjecati visoka razina nekog drugog sastojka. Odgovor na više razine hranjivih tvari nije jednak, a opet, visoke razine gnojiva mogu dovesti do neravnoteže hranjivih tvari i neuravnoteženog rasta, što opet može uzrokovati zdravstvene probleme vašem drveću.

I na kraju

Postoji nekoliko razloga zašto jednostavna jednadžba “više gnojiva= veći rast” ne vrijedi.

Kao jednostavna analogija, usporedimo sa ljudima. Mogu li se na silu hraniti pojedinci patuljastog rasta, kako bi narasli viši? Mogu li postići da moj sin brže raste, tako što ću ga natjerati da pojede sve što je za večeru ( ili onoliko koliko ja jedem )? On će iskoristiti samo onoliko hrane koliko mu treba za rast, a ostatak će biti pohranjen kao masnoća. I neće rasti niti brže niti više. Mogu vas uvjeriti da pojedinci patuljastog rasta i moj sin uzimaju onoliko hranjivih tvari za rast koliko im je potrebno.Ograničavanjem hranjivih tvari zasigurno im možemo usporiti rast, (jedna od zabluda u nekadašnjem uzgoju bonsaija). Niti moj sin, moj otac, niti ja ne trebamo toliko hrane kao tinejdžer. Očito, pretjerano jedenje, bilo kojem pojedincu, nije samo beskorisno već može biti i nezdravo za njega.

Postoji stara izreka “Sve je u umjerenosti “, a to se sigurno odnosi na ljudski život, kao i na količinu gnojiva potrebnog za naš bonsai.

Prijevod : Renata Kirin

” Dakle, želite pronaći YAMADORI “

UMJETNOST, BIT I ZNANOST VAĐENJA DRVEĆA IZ PRIRODE
Frank W. Harris

Kad su me zamolili da napišem ovaj članak, upitao sam se jesam li za to kvalificiran? Sigurno poznajete velike sakupljače yamadoria kao što su Harry Hairo, Nick Lenz, Walter Pall, Andrew Smith i George Heffelfinger. Dakle, upitao sam se čime bi mogao pridonijeti što već netko nije napisao?

Bio sam zaintrigiran i počašćen što me netko smatrao dostojnim da pišem o svojim mislima i iskustvima na temu „Yamadori“ (prevedeno s japanskog znači sakupljanje biljaka sa planina), temi koja je do sada već dobro dokumentirana s brojnim člancima i knjigama sa podužim, slikovitim esejima, poglavljima i internetskim linkovima o sakupljanju biljaka u prirodi. Sve što trebate je na Google upisati „Prikupljanje bonsaija“, i dobiti ćete ogromnu količinu informacija napisanih na tu temu .

DSC01088Krenimo na putovanje o sakupljanju drveća iz prirode i dijeljenje mojih misli i iskustava na temu yamadori. Dakako, ja nisam prvi koji će istaknuti da sakupljanje nije za svakoga. To je težak posao, dugotrajan i zahtijeva iskreno, malo sreće i puno iskustva. Pa zašto onda tražiti materijale za naše bonsaije u divljini, oni nisu uvijek atraktivni, a osim toga zahtijevaju cijeli dan teškog rada.

  • Mnoge autohtone vrste , često najbolje za bonsai , vrlo je teško ili nemoguće naći u rasadniku.
  • U rasadniku, drveće se uzgaja da raste što je brže moguće, što znači da  u mnogim slučajevima neće imati željenu kvalitetu potrebnu za bonsai.
  • Stablima uzgojenim iz sjemena ili reznice trebaju desetljeća da dostignu kvalitetu stabala prikupljenih iz prirode, čak i tada , postoji velika razlika.
  • Karakter stabla razvija se samo s godinama. Drvo iz prirode izražava svoju borbu za opstanak  kroz svoj izgled i izgled svoje kore . Ovo je vrlo teško postići sa sadnicama iz rasadnika.
  • Stabla prikupljena iz prirode imaju jedinstvenu povijest , napisanu izričito za svakog od njih, što ih čini još zanimljivijim i poželjnijim.

 

Možda odgovor leži u tome da umjetnost obogaćuje život i čini ga više zanimljivim. Nitko neće poreći da je bonsai prava umjetnost , ali što je to što nas uistinu drži u tome?

Nakon mnogo godina bavljenja bonsaijem i sakupljanjem stabala iz prirode, odgovor za mene još uvijek leži u šarmu i ljepoti živućih, drevnih stabala i našim naporima da ih oponašamo u minijaturi. Međutim ono što je izazov za mene, kao sakupljaču yamadoria, je ono što nam se jednostavno dogodi na tom putovanju.DSC01056

U prirodi, starije drvo često ima nesavršen izgled uzrokovan prolaskom vremena nad njim i zapravo te divne nesavršenosti i nepotpunosti ga čine potpuno drugačijim i posebnim. U tome, za mene, leži bit sakupljanja yamadoria – takva drvca iz divljine, često izobličena u fantastične oblike, spektakularnih kretnji debla sa finim linijama – preživjeli iz nekog drugog razdoblja. A najbolje od svega, naš pokušaj da ponovno kreiramo neka od vizualnih iznenađenja tek je početak.

WP_20130323_001Stara stabla odražavaju prolazak vremena, djelovanje prirodnih sila koje su ih oblikovale. Drvca u prirodi, yamadori, često su na nesavršenim lokacijama i pod teškim vremenskim uvjetima; proživljavaju od ekstremnih suša do smrzavanja i erozija tla, njihov opstanak opisan je ponekad kroz nevjerojatne oblike stabala. Često je spominjano da je kod  bonsaija bitna iluzija i sklad proporcija. Dakako, ja to ne mogu osporiti . No, za mene istinska bit bonsaija se nalazi u prikupljanju starih stabala sa svim njihovim naizgled nesavršenim oblicima i nedorečenosti. I kada pronađem takav dragulj, zatečen sam razmišljajući o tome kakva je životna priča tog stabla morala biti.

Za mene, prikupljanje stabala  je najviša razina bavljenja bonsaijem.

 

yamadoriKao što sam spomenuo ranije, prikupljanje drvca iz prirode nije za svakoga. U stvari, premještanje stabla iz njegovog svijeta, starog možda i stotine godina, često je rezultat godina i godina traganja i mnogo sati teškog fizičkog rada. Tijekom tih sati traganja ponekad sam samo proučavao i fotografirao stabala. Dakle, odlučili ste se iskušati u prikupljanju stabala iz prirode . Nadam se da imate uz sebe iskusnu osobu koja će vas voditi i pomagati vam. Vaš glavni cilj je, kada pronađete stablo, održati ga živim.

Šanse za preživljavanje drveta koje je već dovoljno izmučeno ovise o :

  • iskustvu entuzijasta
  • vrsti drveta
  • starosti stabla
  • posebnih uvijeta na mjestu vađenja
  • pripremanju stabla
  • alatu koji se koristi
  • godišnjem dobu
  • količini kiše ili otopljenog snijega na mjestu vađenja ( potrebno je par  kišnih dana prije vađenja, a djelomično i kišno vrijeme  kroz posljednjih šest mjeseci za starija stabala),
  • razlika u klimi Između mjesta gdje je pronađen i mjesta gdje će biti smješten (što je veća razlika u klimi, to je veća opasnost  za stablo)
  • njega stabla nakon vađenja.

 

Pa započnimo…

Nakon monsunskih kiša i kiša u listopadu i ponovno u prosincu i siječnju, novo korijenje će početi nicati iz starijeg dijela debla.

U popis alata i materijala za vađenje možemo uključiti:

  • škare za orezivanje grana sa dugačkim ručkama ( za jake grane i korijenje ) i  škare sa kratkim ručkama (za preciznije orezivanje)
  • sklopiva vrtna pila za orezivanje
  • velika motika i  lopata
  • pijuk s kratkom ručkom
  • jute i materijal za vezanje
  • crna rasadničarska posuda prikladne veličine
  • nekoliko litara vode i boca za špricanje
  • par radnih rukavica
  • manju kanticu za zemlju i mahovinu
  • fotoaparat
  • manja kutija za prvu pomoć
  • i zadnje , ali ne manje važno „Dozvolu za vađenje stabla iz prirode“
  • Od najveće važnosti je da ne zaboravite ponijeti termosicu s kavom, krafne, obilan ručak i naravno puno vode za piće

IMG_3477

ekspandirana glina

Kod kuće bi trebali  imati pripremljenu zemlju za presađivanje- mješavina 75% isprane pumice i / ili usitnjenog granita ili šljunka srednje veličine pomiješanog sa 25% mješavine za kaktuse (za mikroorganizme i za zadržavanje vode tijekom vrućih ljetnih mjeseci ). Ja također prikupim nešto zemlje od susjednog drveća za mikorizu i pomiješam sa već pripremljenom mješavinom. Kad dođete kući, očistite nešto zemlje koja se nalazi oko korijena, uklanjajte zemlju sve dok se ne pojave fini korjenčići. Mješavinu zemlje pripremljenu za presađivanje staviti ćemo u posudu tek kad drvo dobro pozicioniramo i osiguramo u posudi ili drvenoj kutiji. Stablo bi tada trebalo tretirati kao nakon jačeg orezivanja, sa čestim zamagljivanjem, gotovo svaki sat. Jedan od primjera su borovice (juniperusi) koje mogu preživjeti u surovim, suhim klimatskim uvjetima zahvaljujući njihovoj sposobnost da apsorbiraju vlagu kroz sustav lišća. Tijekom ljeta i zime većina plitkog korijenja neće preživjeti, zbog nedostatka navike „upijanja“ jutarnje rose.

Vaše izvađeno stablo treba ostati netaknuto u posudi od jedne do tri godine, dok se ne oporavi i prikupi snagu. Mlada stabla pokazuju znakove novog rasta za 2-3 mjeseca, kod starih borovica nećete vidjeti rast proljetnih izboja od 13-15 cm i do nakon godinu dana. Otprilike mjesec dana nakon presađivanja, možete početi sa prihranom ribljom emulzijom. Svježe izvađena stabla ne trebaju previše vode u tlu tijekom razdoblja oporavka, ali moramo paziti i da se zemlja ne isuši. Prozračna mješavina zemlje pospješuje rast sitnog korijenja.

Dakle, želite izvaditi visoku klasu materijala.

 

Čak i prije ikakvog kopanja, prskam lišće s vodom i preparatom, kao što je Transfilm, kako bi spriječio transpiraciju tijekom idućih nekoliko tjedana .

Prije nego započnete sa kopanjem, očistite nebari (izloženu površinu korijena) tako da nema više korova. Zatim, započnite sa kopanjem širokog jarka oko debla kako bi spasili što je više moguće korijena. Čim ugledate prvo korijenje, zaustavite se. Također vam preporučam da se oduprete uklanjanju lisne mase sa drveta, zato što proizvodnja hormona u lišću je jako bitna za rast novog korijena. Korijenova bala (iskopana) trebala bi biti otprilike okruglog oblika, sa ravnim stranicama dubokim od 30-35 cm, široka kao što je i duboka.
Svaki put kad naiđete na veliki korijen, potrebno ga je odrezati sa obje strane vašeg jarka velikim škarama za orezivanje ili pilom. Kad je korjenova bala slobodna, počnite skidati strane lopatom  sve dok bala ne poprimi oblik konusa. Dok to radite, orezujte korijenčiće pazeći da korijenova bala ostane kompaktna. Kad dođete do točke u kojoj je postolje najuže, gurnite jutu pod korijenovu balu i nježno sve stavite na nju. Nastavite skidati zemlju sa korjenove bale dok se svuda ne pokaže korijenje. Korijenje ne smije ići izvan profila formirane korijenove bale, jer će vam inače biti nespretno za rukovanje. Cijelo vrijeme dok radite, špricajte korijenje vodom. Zamotajte korijenovu balu odmah u jutu i dobro zavežite omotavajući je sa svih strana kako bi bila što bolje osigurana od oštećenja u transportu. Izvadite stablo iz iskopane rupe i stavite ga u sanduk sa ručkama , to će vam olakšati prenošenje stabla. I na kraju , od najveće važnosti, zapamtite da popunite rupu u zemlji, kao da nikad nije niti iskopana.

juniper

Posebni uvjeti za zakorijenjivanje borovica

Ako ste odabrali vaditi borovice,njihovo održavanje je prilično problematično. Walter Pall i Nick Lenz ne misle tako,smatraju da je to samo bonsai mit i uspješno ih uzgajaju već nekoliko godina. Često ćete pročitati: „Vrlo rijetko zalijevajte borovicu jer je vrlo netolerantna na vlagu u korijenju. Trebalo bi je  tretirati kao kaktus. Moje iskustvo je posve drugačije. Činjenica je , da borovice mogu preživjeti dugotrajne suše, ali to nipošto ne znači da im treba uskratiti vodu. Kad je redovito zalijevamo, agresivno raste i uspijeva razvijati fini, gusti korijen. Apsolutni preduvjet je vrlo propusno tlo.

Kod prvog i drugog presađivanja u naredne dvije godine, potrebno je postepeno ukloniti izvornu zemlju oko korijenja ili što je prije moguće nakon što drvo pokaže novi rast. Potrebno je i redovito prihranjivanje. Ispustite jednu od ovih pretpostavki i biti ćete u nevolji. Jedna napomena na temu mješavine za zemlju. Akadama nije dobar izbor. Od ogromne je važnosti da zemlja bude prozračna. Stoga, moramo koristiti one materijale koji se nikada neće raspasti. Ja koristim mješavinu vulkanskog kamena (srednje veličine) i pumice, prosijanu kako bi bio siguran da fine čestice prašine neće narušiti prozračivanje ili začepiti otvore za vodu. Za manja stabala možete dodati treset ili grubu koru, kao što nalazimo u mješavinama za kaktuse.

Na kraju, riječ upozorenja: vađenje stabala iz prirode nije neiscrpivo. Kada idete vaditi stabla, uzmite samo ono za što se stvarno možete i brinuti. Ako postoji i najmanja sumnja u vašem umu, da li će to stablo moći preživjeti, radije ga ostavite da živi u prirodi.

Zanimljivo je napomenuti da Japanci sada uvoze borovice iz Californije i sa Rocky
Mountaina, zato što su njihovi izvori gotovo potpuno iscrpljeni.

Prijevod : Renata Kirin

Priprema bonsai drvca za zimu

DSC03348U studenom je vrijeme za pripremu bonsai drvca za zimu!

Kontrola teperature: ako su dnevne temperature iznad 10 °C, ostavite gnojivo na crnogoričnim bonsai drvcima, jer će te vrste imati koristi od prihrane. Prilikom jesenske prihrane vodite računa da ni jednu vrstu ne gnojite jako. Ako su noći hladne, a dnevne temperature ispod 7 ° C, drveće će krenuti u mirovanje. Listopadna bonsai drvca će promijeniti boju lista prije nego što krene otpadati. Crnogorična bonsai drvca će isto promijeniti boju lišća. Bonsai borovice će ovisno o vrsti promijeniti iz zelene do žućkaste ili bronce. Iglice nekih bonsai smreka i borova će se promijeniti iz zelene u žućkaste.

 

DSC03191Uklanjanje lišća: nakon što ste uklonili staro lišće na listopadnim bonsai drvecima, možete primjeniti žicu. Za ožičavanje listopadnih bonsai drvca je bolje upotrijebiti aluminjisku žicu. Bakrena žica može ostaviti tamne mrlje na kori javora, bukve, graba i na kori drugih vrsta koje imaju svijetlu boju kore. Bakrena žica koja je omotana papirom i na taj način izolirana može se koristiti na stablima svijetlije kore.

 

Sada je pravo vrijeme  za uklanjanje starih iglica na borovima, ali prije nego krenete skidati iglice provjerite da su ovogodišnji izboji očvrsnuli. Na slabim borovima uklonite samo smeđe iglice. Nakon što ste uklonili sve stare iglice možete orezati i prorijediti krošnju. Na jačim područjima rasta, kao što su pri vrhu krošnje, možete ukloniti nešto novih iglica kako bi uravnotežili proljetnu snagu rasta. Ljetne pupove možete prorijediti na dva pupa.

 

U ovo godišnje doba možete napraviti povratnu rezidbu. Ukoliko planirate ožičavati bor, ostavite više iglica. Prilikom primjene žice možete ukloniti iglice koje vam smetaju.

 

DSC03344Očistite površinu supstrata: nakon što ste obavili uklanjanje starog lišća bilo bi dobro zamjeniti površinski sloj supstrata. Sastružite 1 do 2 cm površinskog sloja u smjeru od baze debla prema rubu posude. Prilikom uklanjanja površinskog sloja budite oprezni da ne napravite velika udubljenja ili da neujednačno skinete supstrat. Sitne korijenčiće koji rastu prema gore odrežite oštrim škarama, a veliko korijenje odrežite prilikom presađivanja. Pomoću četke ili male metlice očistite staru zemlju, zatim dodajte novi supstrat i dobro ga pritisnite malom špatulom. Razina novog sloja supstrata trebala bi biti ispod ruba posude barem 0,5 cm. Nakon što ste zamjenili  površinski sloj bonsai dobro zalijte vodom. Ovaj proces će pomoći aeraciji i drenaži tla. Zbijen i kompaktan supstrat teško propušta  ili  dugo zadržava vodu što nije dobro za zdravlje korijena.

 

Preventivno prskanje: u fazi mirovanja vegetacije pošpricajte svoja listopana bonsai drvca s vapno-sumpor otopinom. Otopina vapno-sumpora će ubiti jajašca i ličinke kukaca, te preventivno zaštititi od  gljivica. Općenito preporučena koncetracija je 1 dio vapno-sumpora na 20 dijelova vode). Prekrijte bonsai posudu mokrim novinama prije prskanja otopinom vapno-sumpora kako bi zaštitili bonsai. Vapno-sumpor može spržiti korijen bonsaija. Nakon što ste pošpricali bonsai zalijte površinu supstrata  kako bi isprali višak vapno-sumpora.

 

Oprez: nemojte prskati kada je bonsai svježe ožičani ili ako ga planirate izlagati na izložbi u siječnju, ili kada počnu temperature rasti, jer može spržiti stablo i osušiti neke grane.

 

Zalijevanje: održavajte supstrat vlažnim. Nedostatak vode je opasan kao i višak vode. Nakon lagane kiše ( ili čak jake kiše ) još uvijek je potrebno provjeriti koliko vode je dobio vaš bonsai. Ako je tlo mokro i namočeno kroz duže vremensko razdoblje, podignite jednu stranu posude postavljanjem drvenog bloka pod posudu, tako ćete omogućiti bolju drenažu. Zapamtite: Ne dopustite da se supstrat  potpuno osuši! Korijen treba vlagu kako bi ostatao živ i zdrav.