Prihrana bonsaija

Uvod

Prihranjivanje bonsaija se ne razlikuje od prihrane bilo koje druge biljke koja raste u posudi ili u vrtu. Biološki i kemijski procesi bonsai drveća su jednaki biljkama koje rastu u prirodi. U ovom članku ćemo pokušati objasniti ulogu gnojiva u rastu biljaka i srušiti uobičajene mitove.

Zašto moramo gnojiti?

Ishrana_bilja1Odgovor na ovo pitanje leži u tlu koje koristimo za bonsai. Bonsai raste u jako propusnom tlu koje osigurava povoljne biomehaničke uvjete za rast i razvoj drveta u posudi. Takvo tlo ima smanjenu mogućnost zadržavanja otopljenih hranjivih tvari. Drugi faktor koji utječe na gnojenje je smanjeni volumen tla u posudi jer u takvom umjetnom okolišu znatno raste potreba za hranivima. Kako bi se osigurali pravilan i zdrav rast bonsaija moramo ga redovito prihranjivati.

Uloga gnojiva u rastu bonsaija

npk-soilČesto se misli kako je gnojivo hrana za biljke, što je apsolutno pogrešno. Bonsai drvce za život koristi sunčevu energiju pomoću koje transformira neorgansku (neživu) tvar u organsku (živu) potrebnu svim živim bićima na Zemlji. Kako bi se taj proces odvijao, osim nemineralnih elemenata (ugljik – C, kisik – O i vodik – H), zahtjeva mineralne elemente. Elementi biljne ishrane, primarne za rast i razvoj nazivamo neophodna biljna hraniva, a biljke ih usvajaju u više različitih kemijskih oblika. Biljna hraniva su kemijski elementi i molekule čije podrijetlo može biti anorgansko ili organsko, ovisno o tome potječu li iz minerala Zemljine kore ili su produkt razgradnje organskih gnojiva.

Podjela gnojiva

organsko-gnojivo-obogacen-peletirani-pileci-izmet-slika-22977767Organska gnojiva su gnojiva koja se prirodno pojavljuju kao što su gnoj, blato, treset, alge, humusne kiseline i Guano. Organska gnojiva sadrže netopljivi dušik, te djeluju sporo-otpuštajuće. Po svojoj prirodi, organska gnojiva povećavaju fizičke i biološke mehanizme za pohranu hranjivih tvari u tlu, što isključuje rizike pretjerane gnojidbe. Organsko gnojivo i njegov sastav hranjivih tvari, njegova topljivost i oslobađanje hranjivih tvari su obično mnogo niži od mineralnih (anorganskih) gnojiva. Organska gnojiva također imaju prednost kod izbjegavanja određenih problema povezanih s redovitom intenzivnom uporabom umjetnih gnojiva.

Mineralna gnojiva dodana biljci jednako su vrijedna hraniva kao i ona koja su nastala razgradnjom organskog gnojiva. Ako se utvrdi suvišak nekog hraniva, problem najčešće ne predstavlja izvor nego primijenjena količina. Mineralna se gnojiva mogu točnije dozirati od organskih jer svako mineralno gnojivo sadrži i deklaraciju s količinom aktivne tvari, pa se lako izračuna količina koja se želi dodati. Gnojiva koja su podložna ispiranju poput dušičnih, moraju se primjenjivati u više obroka (u vidu prihrane).

Utjecaj sastava tla

roots_flat Smatra se kako je za život viših biljaka neophodno 17 kemijskih elemenata. Zbog toga ih nazivamo neophodni, esencijalni ili biogeni elementi. Budući da biljke ne zahtijevaju jednake količine hranjivih elemenata, uobičajeno je da se dijele na:

1. makroelemente (C, O, H, N, P, K, S, Ca, Mg),

2. mikroelemente (B, Mn, Zn, Cu, Mo, Cl, Ni i Fe),

3. korisne elemente (Co, Na, Si, Al, Se, V, Ti, La, Ce) i

4. toksične elemente (Cr, Cd, U, Hg, Pb, As itd).

Prefiks elemenata ishrane makro i mikro treba shvatiti pragmatično, s obzirom na potrebnu količinu određenog elementa, a nikako u smislu njihovog značaja na potrebnu količinu određenog elementa, jer je za život viših biljaka svaki od navedenih 17 elemenata neophodan. Unutar grupe makroelemenata bi izdvojio nemineralne elemente (C,O i H) jer grade više od 90% žive tvari. Iskoristivost hranjivih elemenata uvelike ovisi o sastavu tla. Tlo bogato organskim sastojcima i glinom bolje veže i zadržava hranjive tvari. Takva tla zahtijevaju manje i rjeđe aplikacije gnojiva, s druge strane, bonsai tla su često siromašnija u odnosu na prirodno tlo i često znaju biti siromašnija od većine supstrata koji se koriste za uzgoj biljaka u posudama. Budući da je većina gnojiva dizajnirana za prosječnu upotrebu, preporuka je češće aplicirati gnojivo, kako bi se zadovoljile minimalne potrebe za biogenim elementima, te osigurao zdrav rast bonsaija.SL5'3D~1

Usvajanje hraniva iz tla je vrlo učinkovit proces koji podržava velika površina korijena biljke i njegova sposobnost apsorpcije elemenata ishrane pri njihovoj vrlo niskoj koncentraciji u vodenoj otopini tla. Bioraspoloživost hraniva potpomaže i niz živih organizama (bakterije, gljive, gliste i dr.) budući da korijenov sustav biljaka i tlo, koje on prožima, čine jedinstven sustav s jakim uzajamnim utjecajem.

Mit koji se često spominjao u mnogim bonsai knjigama je da se bonsai prihranjuje s pola doze gnojiva nije istinit, kao i mit da se bonsai ne smije zalijevati po jakom suncu jer bi se listovi mogli „spaliti“. Nažalost, mnogi bonsai autori imaju bolje znanje o dizajnu i stylingu bonsaija nego o hortikulturi.

Kad i kako gnojiti bonsai?

U principu, prihranjujte vaš bonsai od proljeća do jeseni svaka dva tjedna. Zaustavite prihranu na četiri tjedna tijekom najtoplijih dana ljeti, te krajem ljeta ponovno nastavite prihranu sve do jeseni. U jesen listopadne vrste drveća prestanite prihranjivati kada počnu mijenjati boju lišća,dok crnogorične vrste bonsaija možete gnojiti sve dok su dnevne temperature iznad 7 C.

Kupovna gnojiva su pažljivo izrađena kako bi osigurala optimalnu razinu hranjivih tvari u tlu. Koristite ih prema uputama proizvođača. Nemojte koristiti veće ili manje doze gnojiva od navedenih na etiketi proizvoda.

Gnojenje više od preporučenog često će zahtijevati veću količinu razrijeđene otopine, samim time ćete više gnojiva izlijevati na zemlju i izlagati se nepotrebnoj potrošnji gnojiva, a može i naškoditi zdravlju vašeg bonsaija. Tamno zelena boja listova i cvjetovi jarkih boja su pokazatelji točno izbalansirane prihrane.

I na kraju

Komplicirane sheme gnojenja nisu toliko važne za bavljenje bonsaijem od razumijevanja kako biljke funkcioniraju, tehnike orezivanja i ožičavanja. Osim toga,da li gnojite bonsai s mineralnim  20:20:20 ili 18:6:12 ili organskim  gnojivom neće vam pomoći da imate lijep i skladan bonsai ako ne razumijete osnovne forme i elemente dizajna. Učenje i razumijevanje tih stvari može potrajati godinama, a gnojenje možete naučiti u manje od deset minuta.