Tag Archives: granice prihranjivanja

Kolika količina gnojiva je potrebna bonsaiju?

GRANICE PRIHRANJIVANJA
Andy Walsh

UVOD

Ovaj članak je odgovor Andy Walsha na diskusiju Internet bonsai kluba o tome kako biljke podnose prihranjivanje. Hipoteza je bila da će biljka odgovoriti na sve veće količine gnojiva proizvodeći sve više korijena i vrhunski rast.

Pretpostavka: Više je bolje?

Ispravno je reći da će biljke iskoristiti sve potencijale koje tlo nudi. Iz toga možemo zaključiti, da će dodavanje više hranjiva, dovesti do većeg rasta. Većina ljudi je primijetila da biljke rastu bolje kada su prihranjene. Međutim, to nije tako.

Biljke se uvelike razlikuju u svojim odgovorima na hranjive tvari iz tla, što je uvjetovano svojstvenom stopom rasta,Evolution of a young plant vremenom trajanja njihovog razdoblja rasta, njihovoj starosti, vrsti korjenova sustava, te njihovoj sposobnosti da apsorbiraju hranjive tvari.

Biljke imaju različite stope rasta. Većina nas, koji uzgajamo različite vrste drveća, znamo da će neko drveće brže napredovati, dok će drugo biti sporije. Povećanje razine hranjivih tvari u tlu (gnojidba) neće promijeniti stopu rasta. Usporedite stopu rasta trolisnog javor sa stopom rasta šimšira. Ako se primjenjuju jednake količine gnojiva za oba drveta, koja su iste veličine i dobi, da li ćete dobiti isti rast kod oboje, odnosno, da li će oba asimilirati istu količinu hranjivih tvari i ugraditi ih u svoje strukture? Odgovor je ne. Šimšir će značajno zaostajati u rastu za trolisnim javorom.
Čak i drveće unutar istog roda ima bitno različite zahtjeve što se tiče hraniva, te će različito reagirati na razinu hranjivih tvari u tlu. Rast različitih vrsta borova tijekom sezone uvelike se razlikuje u količini rasta „svjećica“ i vremenu trajanja njihovog razdoblja rasta. Bijeli i Crveni bor će imati rast svjećica od 10 do 15 cm do travnja i nakon toga neće biti značajnog povećanja u rastu. Pinus echinata, Pinus elliottii i Pinus taeda će postići 15 cm također do travnja, ali će nastaviti sa rastom sve do listopada kada će doseći do 50, 60 i 90 cm u dužinu („Biokemija i fiziologija biljnih hormona“, Thomas Moore).P5200088

Poznato je kod bonsai uzgajivača da Pinus thunbergiana, japanski crni bor, ima stopu rasta značajno različitu od Pinus parviflora, japanskog bijelog bora. Ova dva bora nikada neće rasti po istoj stopi ili na isti način. Ne možete dobiti japanski bijeli bor da raste poput japanskog crnog bora. Dakle, čak i unutar istog roda, naći ćete različite odgovore na razinu gnojiva.

Učinci rasta na povećanu gnojidbu

Povećanje gnojidbe neće izazvati povećanje stope rasta. Odgovori mnogih vrsta biljaka na povećanu gnojidbu, dobro su već prostudirana, pogotovo kod poljoprivrednih kultura. Tu se javlja točka smanjivanja, ili prikladnije, povratno smanjivanje kako se aplicirano prihranjivanje povećava. U uvodu “Tlo i rast biljaka” od Donahuea et.al. postoji grafikon rasta biljaka kao odgovor na povećanu gnojidbu. Krivulja je sigmoidalna (” S ” oblika), više nego linearna. Postoji plato, dosegnuti vrh rasta biljke kao odgovor na povećano prihranjivanje, a zatim pad rasta kako prihranjivanje postaje sve veće, što ukazuje da stalno povećavanje gnojiva više šteti nego koristi. Donahue et.al. navodi: “Kako dodajemo sve više i više gnojiva,dobitak u prinosima od svakoga uzastopnog prirasta je sve manji i manji …Silazna krivulja, kako se pretjerano povećava gnojidba, tako se pojavljuje smanjenje prinosa zbog problema kao što je sol u tlu i neuravnoteženi rast biljke (što može povećati osjetljivost biljke na bolesti i pretjerani rast).”

Optimalne količine gnojiva

Čini se da je optimalan režim i količina gnojiva za svako stablo drugačija (varira od vrste do vrste drveta) i prekoračenje istog može biti štetno. Dr. Carl PA110028Whitcomb u “Proizvodnja biljaka u kontejnerima“ također upozorava na prekomjernu i neuravnoteženu primjenu gnojiva. On navodi: “optimalna razina hranjivih tvari potrebnih za biljku je vjerojatno ograničena, prije nego određena. Treba spomenuti da se skrivena …toksičnost može dogoditi puno prije nego se simptomi toksičnosti pojave.” U tekstu je prikazan i odgovor rasta biljke naspram krivulje gnojidbe.

Pročitao sam upozorenja o prekomjernoj primjeni gnojiva u svakom osvrtu koji imam na hranivima za biljke. Da ponovimo,osim što indirektno povećava rast, pretjerano povećavanje razine gnojiva može uzrokovati i probleme.

 

Sezonski rast

Biljake se također razlikuju po trajanju njihovog rasta. Neke biljke će pokazivati novi rast kontinuirano tijekom proljeća i ljeta,: kao što su juniperus i Hinoki čempres, a neke samo u proljeće,: kao što su bukva i Euonymous. Primjena velike količine gnojiva na sva četiri stabala može rezultirati većim rastom samo kod dva, u druga dva ne. Dodavanje visokih razina gnojiva tijekom cijelog ljeta je zasigurno nepotrebno, jer neće izazvati novi rast kod biljke.fertilizer

Zrelost biljke

Drveće se međusobno razlikuje i u sveukupnom rastu, ovisno o tome da li je biljka mlada ili stara. Fiziologija mladog drveća je drugačija nego kod starijeg drveća. Mlado drveće ima tendenciju rasti brže i kroz duži vremenski period. Neke sadnice udvostruče veličinu u godinu dana. Mnoga stara stabla će krenuti sa malom količinom novog rasta u proljeće i stati sa rastom sredinom ljeta i zapravo uči u status mirovanja. Starija stabala definitivno moraju usporiti. Očito, stablo koje se udvostručuje u veličini svake godine će biti nevjerojatno veliko, ako nastavi tako iz godine u godinu. Dodavanjem gnojiva u tlo nećemo postići da staro drvo, koje je krenulo u mirovanje, krene u obrnutom smjeru i počne ponovno rasti. Količina i vrijeme gnojidbe će biti sasvim drugačija kod starijih stabala nego kod nezrelih i mladih stabala i samo podizanje razine hranjivih tvari u tlu neće to promijeniti.

Sposobnost apsorpcije prema vrstama drveća

Korijenje biljaka se također bitno razlikuje u njihovoj sposobnosti da apsorbiraju različite hranjive tvari iz tla. Na primjer, sposobnost apsorpcije magnezija kod neke biljke može biti 60 puta veća za razliku od druge. (“Russellovi uvjeti tla i rast biljaka“) To je ogromna razlika. Jedni će ga upiti, a drugi će ga ugušiti. Na sposobnost apsorpcije jednog sastojka hraniva može negativno utjecati visoka razina nekog drugog sastojka. Odgovor na više razine hranjivih tvari nije jednak, a opet, visoke razine gnojiva mogu dovesti do neravnoteže hranjivih tvari i neuravnoteženog rasta, što opet može uzrokovati zdravstvene probleme vašem drveću.

I na kraju

Postoji nekoliko razloga zašto jednostavna jednadžba “više gnojiva= veći rast” ne vrijedi.

Kao jednostavna analogija, usporedimo sa ljudima. Mogu li se na silu hraniti pojedinci patuljastog rasta, kako bi narasli viši? Mogu li postići da moj sin brže raste, tako što ću ga natjerati da pojede sve što je za večeru ( ili onoliko koliko ja jedem )? On će iskoristiti samo onoliko hrane koliko mu treba za rast, a ostatak će biti pohranjen kao masnoća. I neće rasti niti brže niti više. Mogu vas uvjeriti da pojedinci patuljastog rasta i moj sin uzimaju onoliko hranjivih tvari za rast koliko im je potrebno.Ograničavanjem hranjivih tvari zasigurno im možemo usporiti rast, (jedna od zabluda u nekadašnjem uzgoju bonsaija). Niti moj sin, moj otac, niti ja ne trebamo toliko hrane kao tinejdžer. Očito, pretjerano jedenje, bilo kojem pojedincu, nije samo beskorisno već može biti i nezdravo za njega.

Postoji stara izreka “Sve je u umjerenosti “, a to se sigurno odnosi na ljudski život, kao i na količinu gnojiva potrebnog za naš bonsai.

Prijevod : Renata Kirin